Mikoriza: što je, kada je upotrijebiti i kod kojih biljaka nema smisla
Pod zemljom se odvija suradnja koju ne vidimo, ali o njoj ovisi većina vrta. Sitne gljive povezuju se s korijenjem biljaka i pomažu im doći do vode i hranjivih tvari, a biljke im zauzvrat daju šećere. Tu suradnju nazivamo mikoriza. Jesen, kada sadimo voćke, grmlje i živicu, idealno je vrijeme da je upoznate. Pravilno dodana pri sadnji, naime, pomaže biljci da se brže ukorijeni i lakše podnese prvo sušno ljeto.
Što je mikoriza?
Riječ mikoriza znači "gljivični korijen". Riječ je o simbiozi između korijenja biljke i posebnih zemljišnih gljiva. Gljive oko korijenja razvijaju gustu mrežu tankih niti (hifa), koje dopiru mnogo dalje i dublje od samog korijenja. Tako biljka dobiva pristup vodi i hranjivim tvarima u većem dijelu tla.
Mikorizu tvori velika većina kopnenih biljaka, od rajčice i jabuke do ruža i trave.
Zašto dodavati mikorizu ako je već ima u tlu?
U zdravom, neobrađenom tlu mikorizne gljive doista su prisutne. No u vrtu ih često ima premalo:
- okolina novogradnji, gdje je zemlja bila iskopana, premještena i zbijena,
- lončanice i žardinjere, jer su supstrati bez prirodnih gljivičnih zajednica,
- intenzivno obrađeno tlo, gdje ih uništavaju često prekopavanje i uporaba fungicida,
- presađivanje presadnica i stabala, kada je korijenje oštećeno i na novom se mjestu tek mora razviti.
U tim slučajevima dodanom mikorizom biljci omogućujemo da se suradnja brže uspostavi.
Što mikoriza čini za biljke?
- Bolje usvajanje vode. Gljivične niti dopiru i u sitne pore tla, kamo korijenje ne može doći. Biljke zato lakše podnose sušu.
- Više dostupnog fosfora i mikroelemenata. Posebno je fosfor u tlu slabo pokretan i biljke do njega bez pomoći gljiva teško dolaze.
- Brže ukorjenjivanje nakon sadnje i manje propalih presadnica.
- Bolja struktura tla. Gljive izlučuju tvari koje sljepljuju čestice zemlje u mrvice, pa tlo bolje zadržava vodu i zrak.
- Veća otpornost na stres, kao što su vrućina, presađivanje i neke bolesti tla.
Važno: Mikoriza nije gnojivo i ne zamjenjuje ga. Biljci pomaže da bolje iskoristi hranjive tvari koje su već u tlu.
Koja mikoriza za koje biljke?
Postoji više vrsta mikorize, zato jedna ne djeluje za sve biljke:
| Biljke | Vrsta mikorize | Prikladan proizvod |
|---|---|---|
| Povrće (rajčica, paprika, krastavci, tikvice), začinsko bilje, trajnice, cvijeće, voćke, ruže | arbuskularna (endomikoriza) | Symbivit, Organics nutrients Mykoriza premium |
| Travnjak | arbuskularna | Turfcomp |
| Četinjače, hrast, bukva, breza, lipa, lijeska | ektomikoriza | Ectovit |
| Borovnice, rododendroni, azaleje, vrijesak | erikoidna | Rhodovit |
Cjelokupnu ponudu pronađite među pripravcima s mikorizom.
Kod kojih biljaka mikoriza nema smisla?
Neke biljke ne tvore mikorizu, zato im dodavanje ne koristi:
- kupusnjače: kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, rotkva, rotkvica, rikula, gorušica,
- lobodnjače: špinat, blitva, cikla.
Na gredici na kojoj raste to povrće mikorizu sačuvajte za rajčicu, papriku ili krastavce.
Kada upotrijebiti mikorizu?
Najvažnije pravilo: mikoriza mora doći u izravan kontakt s korijenjem. Zato je dodajete onda kada je korijenje dostupno:
- pri sadnji stabala, grmova i živice (u jesen i proljeće),
- pri presađivanju presadnica povrća u vrt ili staklenik,
- pri presađivanju lončanica i sadnji balkonskog cvijeća,
- pri sjetvi ili dosijavanju travnjaka,
- pri sadnji lukovica i trajnica.
Kod višegodišnjih biljaka, kao što su stabla, grmovi i trajnice, obično je dovoljna jedna primjena jer se gljive s biljkom dalje šire. Kod jednogodišnjih biljaka dodajte je svake sezone.
Kako pravilno upotrijebiti mikorizu?
Pri sadnji stabla ili grma
- Iskopajte sadnu jamu i zemlju pomiješajte s kompostom.
- Mikorizu pospite po dnu i stijenkama jame, gdje će rasti korijenje.
- Sadnice golog korijena prije sadnje možete umočiti u kašu od vode i mikorize.
- Biljku posadite, zatrpajte i dobro zalijte.
Pri presađivanju povrća i cvijeća
Žličicu pripravka uspite u sadnu rupicu tako da korijenje presadnice dodiruje pripravak.
Kod travnjaka
Pripravak za travnjak prije sjetve pomiješajte sa sjemenom ili ga nakon prozračivanja posijte po površini kako bi pao u rupice do korijenja.
Kod postojećih biljaka
Drvenim kolcem ili svrdlom napravite nekoliko rupa u području korijena, u njih uspite mikorizu i zalijte.
Količine se razlikuju među proizvodima, zato se pridržavajte uputa na ambalaži.
5 pogrešaka zbog kojih mikoriza ne djeluje
- Posipanje po površini. Gljive na površini ne dolaze do korijenja i propadaju.
- Istodobna uporaba fungicida. Sredstva protiv gljivičnih bolesti uništavaju i korisne gljive.
- Previše fosfora. Pri visokim dozama fosfornih gnojiva biljka suradnju s gljivama ne treba i odbija je. Odaberite organska ili uravnotežena gnojiva.
- Neprikladno skladištenje. Mikoriza sadrži žive organizme. Čuvajte je na hladnom i suhom mjestu te je potrošite prije isteka roka uporabe.
- Pogrešna vrsta. Mikoriza za stabla neće pomoći rajčici i obrnuto.
Česta pitanja o mikorizi
Mogu li dodati previše mikorize?
Ne. Biljci ne šteti, ali višak ne donosi dodatnu korist. Dovoljna je količina navedena u uputama.
Koliko dugo djeluje mikoriza?
Kada se gljive jednom povežu s korijenjem, suradnja traje cijeli život biljke, sve dok je ne uništi, primjerice, fungicid ili prekopavanje.
Mogu li mikorizu upotrebljavati zajedno s gnojivima?
Da, s organskim i uravnoteženim gnojivima. Izbjegavajte visoke doze fosfora i fungicide.
Je li mikoriza prikladna za borovnice?
Borovnice trebaju posebnu, erikoidnu mikorizu, koja je drukčija od one za povrće. Više o uzgoju borovnica pročitajte u članku Borovnice i kisela tla.
Kada je najbolje vrijeme za dodavanje mikorize?
Pri sadnji ili presađivanju, kada je korijenje dostupno. U jesen je to pri sadnji voćaka, grmlja i živice, a u proljeće pri presađivanju presadnica povrća.
Mikoriza za vaš vrt
